Bogojevići – jedno od sela u opštini Arilje

Bogojevići

Na samo dva kilometra od grada, pod obroncima Bogojevaćke planine smešteno je selo Bogojevići. O prošlosti ovog sela koje se nalazi na periferiji Arilja gotovo i da nema pisanih dokumenata.

Svaki od predaka odneo je sa sobom i delić bogojevačke prošlosti, daleke i bliske pa danas mi ne znamo ili vrlo malo znamo o tome. Ne postoje pisani dokumenti koji bi posvedočili kako je ovo selo dobilo ime.

Čak ne postoje ni zapisi o tome kada se ovo područje počelo naseljavati i ko ga je naseljavao.

Arheološki nalazi

Ipak, arheološki nalazi i iskopine u susednim selima (Vrane, Arilje, dolina Velikog Rzava) ukazuju da je područje današnjeg sela Bogojevića rano bilo nastanjeno. Većina sela na teritoriji ariljske opštine prvi put se pominje u turskim tefterima iz 1476. godine. Bogojevića u tim popisima nema, kao ni u dva naredna iz 1525. i 1572. godine.

Potpuniji i precizniji podaci o ovom selu, smeštenom između Malog Rzava i Moravice, javljaju se krajem XVIII i početkom XIX veka. Sa većinom sela sa teritorije današnjeg Arilja, Bogojevići su pripadali Rujanskoj nahiji. U to vreme jedan od najistaknutijih predstavnika sela bio je seoski kmetMijuško Mišković. Prvi precizniji podaci o broju meštana javljaju se u perodu iz četrdesetih godina XIX veka. Ostalo je zapisano da je u Bogojevićima po popisu iz 1837 godine bilo 49 poreskih glava, dok se kaže da je 1839. godine u selu radio jedan čarugdzija, jedan kovač i trgovac marvom i rakijom.

Bogojevići danas

Danas selo broji oko šest stotina stanovnika. Mahom su to potomci starosedelačkih porodica Gavrilovića, Petronijevića, Radojevića, Dragovića, Prodanovića, Ognjevića, Mojsilovića, Mijuškovića, Tripkovića i nekoliko familija čiji su se preci doselili iz susednih sela Latvice i Vigošta i nešto udaljenijih Brekova i Severova – Krčevinaca, Jakovljevića, Avakumovića, Milinkovića. Sa Vigoštem selo se graniči jednom dužinom od Moravice i Malog Rzava koji su istovremeno i granica sa MZ Latvica. Reka Moravica negde u dužini od 3 km deli sela Bogojeviće i Dragojevac. Četvrta Mesna zajednica sa kojom se Bogojevći graniče je Radobuđa, a granica je Mali Rzav, odnosno čuveni Zelenjak.

 

Meštani se većinom bave poljoprivredom. Mahom je u pitanju proizvodnja maline, jer gotovo da svaka kuća na području ovog prigradskog naselja ima malinjake. Međutim, mnogo je onih među poljoprivrednicima koji se bave proizvodnjom jabuka.

preuzeto sa..>